Aktivno uključivanje u kontrolu svoje bolesti podrazumijeva usvajanje novih životnih navika: pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, te provođenje samokontrole šećera u krvi.
Samokontrola pomaže protumačiti kako pojedine namirnice i životne navike utječu na razinu šećera. Istraživanja su dokazala da redovita samokontrola u osoba s tipom 2 šećerne bolesti, smanjuje rizik od kroničnih komplikacija za jednu trećinu,
a smrtnost za skoro 50%.
Česta samokontrola značajno smanjuje i usporava razvoj komplikacija kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1.
Danas postoje brojni načini samokontrole šećera. Najčešće primjenjivani su mjerenje razine šećera u krvi i urinu.
Samokontrola se primjenjuje upotrebom: test trakice pomoću kojih se mjere šećer i ketoni u krvi i u urinu, aparatića za mjerenje razine šećera i ketona u krvi, te kontinuirano mjerenje šećera u krvi uz pomoć specijalnih aparatića.
Rezultati samokontrole unose se u dnevnik samokontrole koji se donosi liječniku i sestri na slijedeću dijabetološku kontrolu.
Dobra regulacija šećerene bolesti znači da su vrijednosti glukoze i ketona u krvi i urinu u očekivanim granicama.
Osobito visok rizik razvoju srčano žilnih bolesti pridonose povišene i/ili visoke vrijednosti šećera u krvi, povišeni krvi tlak, povišene vrijednosti masnoća u krvi, trbušasti oblik debljine, inzulinska rezistencija i pušenje. Skup navedenih čimbenika rizika jednim imenom se zovu metabolički ili kardiovaskularni sindrom. Rizični faktori se mogu podijeliti u dvije skupine, one koji se ne mogu mijenjati i one na koje se može utjecati. Nepromjenjivi čimbenici rizika su: spol, dob i genetsko naslijeđe (osobe u čijim se obiteljima pojavljuju sliče bolesti u bliskih članova: otac, majka, brat, sestra).
Pozornost valja obratiti na čimbenike na koje je moguće utjecati promjenom načina života, pravilnom prehranom, tjelesnom aktivnosti, te prestankom pušenja.
SAMOKONTROLA
Osjećate dobro svaki dan!
Izgubite tjelesnu težinu ako je to potrebno!
Smanjite rizk za srčano žilne bolesti!
